Adolescencija je razvojna faza koju smjebtamo u period od 10. do 22. godine ~ivota i obuhvaa psihike, fiziolobke i hormonske promjene. Ona je kompleksno ~ivotno razdoblje u kojem pojedinac ulazi u drubtvene strukture. Adolescenciju mo~emo podijeliti na ranu, srednju i kasnu. Proces stvaranja spolnog identiteta va~an je i dugotrajan proces u kojem je va~na podrbka roditelja adolescentu. Fizika i spolna zrelost danas se posti~u sve ranije, dok se socijalna zrelost posti~e kasnije zbog dugotrajnijeg obrazovanja. Za posljedicu toga imamo mlade koji sve ranije stupaju u spolne odnose ne razmibljajui o moguim rizicima. Istra~ivanje o spolnom ponabanju adolescenata provedeno od strane HBSC-a smjestilo je Hrvatsku u donje dijelove ljestvice ukupnog poretka. U spolne odnose 2018. godine stupilo je 23% djeaka i 6% djevojica. Iako je uoen pad ranih stupanja u spolne odnose među adolescentima u Hrvatskoj, vidljiv je i pad koribtenja sredstava zabtite prilikom odnosa. Adolescentna trudnoa, jedan od ishoda rizinog spolnog ponabanja, globalni je fenomen s ozbiljnim zdravstvenim, drubtvenim i ekonomskim posljedicama. Godibnje u svijetu broji se oko 21 milijun maloljetnikih trudnoa. Neki od moguih imbenika pojave adolescentne trudnoe su djeji brakovi, ograniene mogunosti obrazovanja, tebko dostupna kontracepcijska sredstva. Budui da maloljetne trudnice nisu fiziki niti psihiki spremne za trudnou i porođaj, velika je vjerojatnost da e do~ivjeti neke od komplikacija. Novorođene mo~e biti rođeno s niskom porođajnom te~inom, a majka mo~e razviti anemiju, preeklampsiju, mo~e se prijevremeno poroditi te su mogui brojni psihopatolobki rizici za majku i novorođene. Adolescentne trudnice esto skrivaju trudnou koliko god je to mogue pa tako niti one niti njihova djeca ne dobiju kvalitetnu antenatalnu skrb. Du~nost medicinske sestre je da prihvati adolescenticu kao i svaku drugu trudnicu. Va~no je da ju dobro uputi u sve mogue ishode trudnoe i da ju upozna sa svim promjena