Pojava Botrytis cinerea-e ili sive plijesni česta je, gotovo neizostavna u uzgoju vinove loze s ciljem proizvodnje predikatnih vina. Pojavljuje se pred kraj sezone, a najveći napadi su vidljivi kad je grožđe ostavljeno na trsu poslije uobičajenih rokova berbe. Ona se može razvijati u dva smjera, ovisno najviše o vremenskim prilikam: kao siva plijesan, koja je štetna, ili kao plemenita plijesan koja je vrlo važan čimbenik u proizvodnji predikatnih vina. Za pojavu u obliku plemenite plijesni, potrebni su specifični klimatski uvjeti, koji ne mogu biti zadovoljeni svake vinogradrske godine, niti u svim vinogradrskim regijama. Postoje određene regije koje se bave isključivo proizvodnjom ovakvih vina koja su poznata i popularna na svjetskoj razini. U zaraženom grožđu dolazi do kemijskih promjena, razgradnje starih i sinteze novih spojeva koji u fermentaciji oslobađaju nove mirise i okuse koje nadopunjuju aromatski profil ovakvih predikatnih vina. Cilj ovog rada je opisati problematiku same zaraze plemenitom plijesni, kompleksnost čimbenika koji utječu na interakciju domaćin-parazitokoliš; koje su promjene koje ona izaziva u grožđu, moštu, a naposljetku i vinu, probleme u obradi takvog grožđa, fermentaciji mošta. Na kraju, dio rada je posvećen mogućim tehnologijama za induciranje razvoja plemenite plijesni u uvjetima poslije berbe, pa čak i u vremenskim uvjetima kad njezin razvoj nije moguć u prirodnom okruženju.