| Sažetak | Budući oplemenjivački zahvati s ciljem poboljšanja proizvodnje ovčjeg mlijeka u BIH
ovisiti će o kvaliteti procijene količine proizvedenog mlijeka, te kemijskog sastava mlijeka.
Nužnost prelaska sa ručne na strojnu mužnju je najveći uzgojni izazov i predstavlja
imperativ opstojnosti proizvodnje autohtonih sireva i opstanka mliječnog ovčarstva. Stoga,
nužna procjena morfoloških osobitosti vimena dominantnih pasmina ovaca u BIH, značajno
bi doprinijela u optimizaciji povoljnih sustava strojne mužjne ovaca. Zbog toga je bitno radi
utvrđivanja budućih jasnih selekcijskih kriterija kod dominantnih pasmina ovaca u BIH
(kupreške, privorske, stolačke (humske) i vlašićke pramenke), istražiti njihovu proizvodnju
mlijeka, analizirati kemijski sastav mlijeka i utvrditi broj somatskih stanica i ukupan broj
mikroorganizama u mlijeku. Kako bi odredili njihovu pogodnost za strojnu mužnju izmjerili
smo vanjske mjere vimena i ujedno odredili dužinu, promjer i kut koji sisa zatvara sa
okomicom vimena. Utvrdili smo laktacijske krivulje procijene proizvodnje mlijeka i
laktacijske krivulje procijene kemijskog sastava mlijeka. Prilikom odabira stada na početku
laktacije uvažen je kriterij izvornog okolišnog ambijenta koji je utjecao na formiranje
pasminskih specifičnosti ovaca. Uzorkovano je po jedno stado od svake pasmine (98
kupreških pramenki, 73 vlašićke pramenke, 100 stolačkih (humskih) pramenki i ukupno 83
privorske pramenke). Sve odabrane ovce su iz ekstezivnog uzgoja, te su ručno mužene.
Istraživanjem su obuhvaćene odrasle ovce od druge do pete laktacije. Uz mjerenje tjelesne
mase ovaca za vrijeme rane, srednje i kasne laktacije, skupljeni su uporedo i uzorci mlijeka
za utvrđivanje fizikalno kemijskih svojstava i ukupnog broja mikroorganizama i broja
somatskih stanica u mlijeku, te su mjerene dimenzije vimena. Uzorkovanje je izvršeno u
razdoblju od 80.-100. (rana laktacija) dana laktacije, zatim od 140.-160. dana laktacije
(sredina laktacije) i u razdoblju od 200.-220. dana laktacije (kasna laktacija). Istražena je
prosječna proizvodnja mlijeka, sadržaj masti, proteina, laktoze, suhe tvari, suhe bezmasne
tvari, te broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u mlijeku. Od vanjskih mjera
vimena analizirani su: širina vimena na spoju, maksimalna širina vimena, širina vimena
između baza sisa, maksimalna visina vimena, visina vimena na spoju, visina lijeve cisterne
vimena ispod sisnog otvora, visina desne cisterne vimena ispod sisnog otvora, prosječna
visina cisterne vimena ispod sisnog otvora lijeve i desne sise, dužina lijeve sise, promjer
lijeve sise, dužina desne sise, promjer desne sise, prosjek dužine sisa, prosjek promjera
sisa, kut koji lijeva sisa zatvara s okomicom vimena, kut koji desna sisa zatvara s okomicom
vimena, te prosjek kutova koje sise zatvaraju s okomicom vimena. Nakon provedenih
istraživanja zaključujemo da sve pasmine imaju malu prosječnu proizvodnju mlijeka koja se
smanjuje kroz laktaciju, dok udio mliječne masti, proteina i suhe bazmasne tvari raste.
Ukupan broj mikroorganizama i broj somatskih stanica u mlijeku kroz laktaciju blago se
povećavaju te njihov ukupan broj upućuje na kvalitetu i dobro zdravlje vimena. Sadržaj
laktoze u mlijeku je najveći početkom laktacije kada imamo i najveću proizvodnju mlijeka,
nakon čega blago pada. Zbog činjenice da su dominantne pasmine ovaca u BIH držane u
ekstenzivnim uvjetima s lošim menadžmentom koji se posebice očituje u nekontroliranom
pripustu ovnova, sve su imale atipične laktacijske krivulje proizvodnje mlijeka, osim
kupreške pramenke. Najbolju procijenu laktacijskih krivulja većine svojstava imao je Guo-
Swalve matematički model, jer je imao najveći koeficijent determinacije i najmanji korijen
srednje kvadratne pogreške. Male izmjerene dimenzije vimena (dužina i širina vimena), uz
mali dio cisterne vimena koji se nalazi ispod otvora sisa i malih kuteva koje sise zatvaraju
s okomicom vimena, kod svih istraživanih ovaca, ukazuju na izostanak selekcije na
mliječnost. Sve dominante pasmine ovaca u BIH imaju morfološke osobitosti vimena koje
su pogodne za strojnu mužnju. Tjelesne mase promatranih pasmina ovaca povećavaju se
tijekom laktacije. |
| Sažetak (engleski) | Future breeding goals needed to increase the sheep milk production in BIH will mainly
depend on the quality of estimated milk production and chemical composition of milk. There
is an increasing demand to change the milking process from hand milking to machine
milking in order to ensure the survival of the autochtonous cheese production and the dairy
sheep breeding. Therefore, it is important to define which dairy sheep breeds in BIH have
the udder morphology suitable for machine milking. To define the clear selection criterium
the dominant dairy sheep breeds in BIH (Kurpes, Privor, Stolac and Vlasic pramenka) their
milk production was measured, chemical milk composition, somatic cell count and total
bacterial count were analysed. Suitability for machine milking was determind by
measurement of the exterior udder measurements together with teat length, width and
angle the teat closes with the vertical axis of the udder. Lactation curves for milk production
and chemical composition of milk were determined. Heards were chosen based on typical
environment of the breed with typical characteristics of particular breed. Kupres breed was
measured in one herd with 98 sheep, Vlasic breed was measured in one heard with 73
sheep, Stolac breed was measured in one heard with 100 sheep and Privor breed was
measured in one heard with 100 sheep. Body weight was measured three times in lactation
were from extensive pasture based environment and were milked by hand. Measurements
were made on mature sheep in their second to fifth lactation. Milk yield, chemical
composition of milk and udder morphology were measured in early (day 80-100), mid (day
140-160) and late lactation (day 200-220). Measurements were made for milk production,
percentage of milk fat, milk protein, lactose, dry matter, total solids non fat, somatic cell
count and total bacterial count. External udder measurements consisted of: udder width at
connection point, maximum udder width, udder width between teats, maximum udder
height, udder height at connection point, left cistern height below teat orifice, right cistern
height below teat orifice, aveagecistern height below teat orifice, left teat length, left teat
width, right teat length, right teat width, average teat lenght, average teat width, left teat
angle, right teat angle and average teat angle. Results of this thesis confirm that all of the
analysed breeds have low milk production which is decreasing throughout lactation while
the percentage of milk fat, protein and total solid-non fat is increasing. Total bacterial and
somatic cell counts in milk are slightly increasing throughout latcation and their
concentration shows good udder health. Lactose percentage is the highest in milk during
the early lactation when milk production is the highest, while afterwards it is decreasing.
Due to fact that all of the investigated breeds were keptin the extensive pasture based
conditions in BIH,all had atypical milk production lactation curve. The best lactation
prediction model was selected based on the highest coefficient of determination and the
lowest root mean square error. The best lactation prediction was achieved with the Guo-
Swalve mathematical model. Small udder height and width together with small cistern
height below the teat orifice in all dominant sheep breeds in BIH show lack of selection for
high milk production. Therefore, we can conclude that all of the dominant dairy sheep
breeds in BIH are suitable for machine milking. Body weight in all of the breeds is increasing
during lactation. |
