Najveći broj uzgojno valjanih koza u RH nalazi se u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji a najviše se uzgajaju koze alpina pasmine, koje se uzgajaju prvenstveno radi proizvodnje kozjeg mlijeka. Kozje mlijeko je po svom kemijskom sastavu slično kravljem, uz određene specifičnosti kao što su: karakterističan „kozji miris“ mlijeka, manja količina kolesterola i bolja probavljivost kozjeg mlijeka zbog manjih globula mliječne masti, a micele glavnog proteina - kazeina, su manje, a udio sirutkinih proteina veći. Sastojci kozjeg mlijeka su i neproteinske dušićne tvari u koje se ubraja i urea. Sintezom ureje, iz organizma se uklanja suvišan dušik i ispostavlja njegova ravnoteža u organizmu životinje. Urea nastaje razgradnjom proteina hrane i služi za praćenje hranidbenog i reproduktivnog statusa životinja. Fiziološka koncentracija ureje u mlijeku koza još nije određena, a na njezinu koncentraciju u mlijeku koza utječu: pasmina, hranidba, stadij i redoslijed laktacije, mužnja i sezona. Cilj ovoga rada je bio utvrditi utjecaj sezone na promjenu koncentracije ureje u mlijeku alpina koza tijekom druge laktacije. Provedeno je 9 kontrola mliječnosti, od ožujka do studenog 2014. godine, na 10 koza, hranjenih voluminoznom krmom po volji i krepkom krmom sa 16% sirovih proteina. Analizama su utvrđene značajne razlike koncentracije ureje u mlijeku u ljetnim mjesecima, odnosno sredinom laktacije, kada su koncentracije bile više nego u proljetnim i jesenskim mjesecima. Uz ureju utvrđene su i značajne razlike kemijskog sastava mlijeka alpina koza.