Mobing i diskriminacija zasigurno nisu nepoznanice u poslovnom okruženju. Mobing predstavlja jedan od težih oblika radnog stresa koji može ostaviti trajne posljedice na psihičko i tjelesno zdravlje pojedinca. Mobing je zlostavljanje koje predstavlja nedopustiv način izravnog ili neizravnog ponašanja na radnom mjestu koji se sastoji od učestalog ponašanja počinitelja kojima se ugrožava dostojanstvo, čast i ugled osobe, a uključuje povrede na izražavanje i mogućnost izražavanja, slobodu donošenja odluka, ograničavanje izražavanja vlastitih vrijednosti, socijalnih kontakata, te mogućnosti izražavanja ovih zaštićenih vrijednosti u procesu rada, kao i svako drugo ponašanje kojim se ugrožava dostojanstvo osobe i povrjeđuje pravo osobnosti. Zlostavljanje na radu predstavlja svako neželjeno ponašanje fizičke, psihičke ili spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika/radnice, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Vrste mobinga su vertikalni i horizontalni mobbing, a osnovni mehanizmi mobinga su strateški i emotivni mobbing. Diskriminacija je također veliki društveni problem. Diskriminaciju definiramo kao nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovu nekih njihovih karakteristika. Te karakteristike su najčešće: rasa ili etnička pripadnost, boja kože, spol, vjera, jezik, političko ili kakvo drugo uvjerenje, spolna orijentacija itd. Razlikuje se izravna diskriminacija, neizravna diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe ili segregacija. Upravo je poslovno okruženje najčešće mjesto primjene ovih negativnih radnji koje ostavljaju određene posljedice na žrtve, ali i samu organizaciju.