Emocionalna inteligencija i stres su u današnje vrijeme dvije neizbježne teme s kojima se suočavaju svi, pa tako i studenti kroz cjelokupno fakultetsko obrazovanje. U ne tako dalekoj prošlosti se vjerovalo da uspjeh pojedinca ovisi isključivo o znanjima i vještinama koje on posjeduje. S druge strane, danas je jasno kako su razumijevanje vlastitih emocija i emocija drugih ljudi te uspješna upotreba i upravljanje emocijama presudni za uspjeh, ali i za zadovoljstvo pojedinca. Emocionalno inteligentna osoba svjesna je svojih osjećaja, razumije ih i kontrolira pa se, također, bolje suočava s problematičnim i stresnim situacijama koje čine sastavni dio dana svakog pojedinca. Osim što loše utječe na zdravlje, stres se pokazao kao glavni faktor koji negativno utječe na akademske rezultate. Kako bi se utvrdila povezanost emocionalne inteligencije i percipirane razine stresa kod studenata, provedeno je primarno empirijsko istraživanje na uzorku od 273 studenta Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a putem online anketnog upitnika. Anketni se upitnik sastoji od tri dijela. Prvi dio se odnosi na utvrđivanje razine emocionalne inteligencije, drugi dio na utvrđivanje percipirane razine stresa kod studenata, a treći dio upitnika se odnosi na demografske podatke ispitanika. Rezultati istraživanja su pokazali kako studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu imaju iznadprosječno razvijenu emocionalnu inteligenciju. Također, vidljivo je kako najveći dio ispitanika doživljava umjerene razine stresa. Što se tiče povezanosti emocionalne inteligencije i razine percipiranog stresa, potvrđena je veza između navedene dvije varijable, pri čemu se posebno snažna veza pokazala za dimenziju samoregulacije. Dakle, kako raste emocionalna inteligencija, tako pada razina percipiranog stresa kod studenata.