Naslov Profesionalni stres i kvaliteta mentalnog zdravlja socijalnih pedagoga Naslov (engleski) Professional stress and mental health status of social pedagogues Autor Katarina Hrženjak Mentor Miranda Novak (mentor)Mentor Gabrijela Ratkajec Gašević (komentor)Član povjerenstva Miranda Novak (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Gabrijela Ratkajec Gašević (član povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Maurović (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2019-09-12, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Cilj istraživanja bio je istražiti utjecaj profesionalnog stresa i radnih uvjeta na mentalno zdravlje, fizičko zdravlje te percepciju osobne dobrobiti kod socijalnih pedagoga. Prvi dio rada obuhvaća teorijske koncepte vezana uz profesionalni stres, mentalno zdravlje te pomagačke profesije s naglaskom na socijalnu pedagogiju. U drugom djelu rada prikazani su rezultati istraživanja provedenog sa socijalnim pedagozima u Hrvatskoj.
U samom istraživanju sudjelovalo je ukupno N=82 ispitanika. Korištena je metoda papir olovka, a upitnik je sadržavao pitanja vezana uz demografske podataka, pitanja usmjerenih na radne uvjete socijalnih pedagoga, Indeks osobne dobrobiti (International Wellbeing Group, 2013), Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu (Ajduković i Ajduković, 1994), Upitnik za samoprocjenu intenziteta simptoma stresa (SISS) (Ajduković i Ajduković, 1994) te Upitnik za ispitivanje općih teškoća CORE-OM (engl. Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure). Područja koja je upitnik obuhvatio su: radni uvjeti u kojima socijalni pedagozi rade, opće psihofizičko stanje socijalnih pedagoga, prisutnost simptoma stresa, subjektivnu procjenu stupnja sagorijevanja na poslu te koliko su zadovoljni svojim životom.
Dobiveni rezultati pokazuju da trećina sudionika osjeća opasnosti od toga da ih netko fizički ugrozi ili napadne na poslu. Nadalje, trećina sudionika izjasnila se da nema nikakav oblik profesionalne podrške čak ni podršku kolega te 81,3% sudionika nema superviziju. Polovica sudionika je pod stresom srednjeg intenziteta, a 6,6% pod visokim intenzitetom stresa. Potvrdili smo postojanje značajne pozitivne povezanosti između simptoma stresa i mentalnog zdravlja, odnosno da više izraženi simptomi stresa dovode do narušavanja mentalnog zdravlje. Upitnik sagorijevanja na poslu pokazao je više od polovice sudionika u kategoriji bez sagorijevanja, ali trećina sudionika ima simptome početnog sagorijevanja i 7,5% sudionika ima visoki stupanj sagorijevanja. Rezultati CORE-OM upitnika pokazuju da ispitani socijalni pedagozi imaju
poteškoća na dimenziji subjektivne dobrobiti i dimenziji funkcioniranja, a najmanje poteškoća iskazuju na dimenziji rizičnih ponašanja. Najviše zadovoljstva socijalni pedagozi pronalaze u odnosima sa svojim bližnjima, dok s druge strane najviše poteškoća iskazuju na dimenziji subjektivne dobrobiti.
Sažetak (engleski) The main goal of this study was to find out if professional stress and working environment have an influence on social pedagogues mental health, physical health and perception of personal well-being. First part of the thesis covers theoretical concepts connected to professional stress, mental health and professional helpers with a focus on social pedagogues. Second part of this work presents the survey results gathered from social pedagogues working in different sectors from all over Croatia. This study had a total of N=82 participants. A questionnaire was created for this survey and it included questions regarding demographic data, working environment of the social pedagogues, Index of personal well-being (International Wellbeing Group, 2013), Questionnaire of intensity of work burnout (Ajduković i Ajduković, 1994) and Questionnaire regarding general problems with CORE-OM (en. Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure). The questionnaire covered these specific areas: working environment of social pedagogues, general psycho-physical state of social pedagogues, the presence of the stress symptoms, personal self-assessment of the level of work burnout and satisfaction with one's life. Results of the survey show that one-third of participants feel exposed to the potential physical threat or attack on their job, while third of participants stated that they don't have any professional help even from their colleagues. 81.3% of participants emphasized that they don't have supervision. Half of the participants are under mid range stress intensity, while 6.6% of participants are under a great intensity of stress. We confirmed a significant positive connection between stress symptoms and mental health. In other words, the more stress symptoms are present, the more damage to mental health is made. Questionnaire of work burnout shows that more than half of the participants do not have burnout symptoms, but one-third of participants show initial symptoms of burnout, while 7.5% of participants suffers from high intensity burnout. Results of CORE-OM questionnaire show that participants of this survey face different difficulties regarding personal well-being and functioning. Participants have the fewest difficulties in the field of risk behavior. Index of personal well-being showed that social
pedagogues are satisfied with the relationship with their family and friends. On the other hand, they have problems in the field of personal well-being.
Ključne riječi
mentalno zdravlje
profesionalni stres
socijalni pedagozi
sagorijevanje na poslu
uvjeti rada
Ključne riječi (engleski)
mental health
professional stress
social pedagogues
work burnout
working environment
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:158:410035 Studijski program Naziv: Socijalna pedagogija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2019-10-21 12:21:30
