prikaz prve stranice dokumenta Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa
  Preuzmi
PDF 409.72 KB
diplomski rad
Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:142:289577
Bukvić, Lucija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: FFOS-repozitorij

Citirajte ovaj rad

Bukvić, L. (2022). Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

Bukvić, Lucija. "Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

Bukvić, Lucija. "Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

Bukvić, L. (2022). 'Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 05.05.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

Bukvić L. Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 05.05.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

L. Bukvić, "Doprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:289577
Podaci o radu
NaslovDoprinos glazbe u regulaciji raspoloženja nakon doživljenog stresa
Naslov (engleski)The Role of Music in Mood Regulation After a Stressful Experience
AutorLucija Bukvić
MentorDino Krupić (mentor)
Član povjerenstvaDino Krupić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIrena Pavela Banai (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Jakopec (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Osijek
Datum i država obrane2022-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Opća psihologija
Sažetak
U posljednjim dvama desetljećima došlo je do veće modernizacije virtualne tehnologije i njezine uporabe u znanstvene svrhe, kao i slušanje glazbe u svrhu poboljšanja mentalnog zdravlja. Ipak, nedostaje velik broj istraživanja koji se bavi tim konstruktima u kombinaciji. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učinkovitost glazbe u reguliranju subjektivnog osjećaja i fiziološkog pokazatelja uznemirenosti. Uzorak je činilo 98 sudionika, od čega su 53 žene i 45 muškaraca. Kod sudionika uznemirenost se izazvala putem opreme virtualne realnosti i animacije velike visine. Za opuštanje korištena je opuštajuća glazba; za održavanje stresnog stanja, pobuđujuća glazba, dok je kontrolna skupina mirovala u tišini. U svim točkama mjerenja pratila se razina elektrodermalne aktivnosti i subjektivne uznemirenosti. Statističkim postupkom, dobiveni rezultati pokazali su da glazba nije statistički značajno doprinijela snižavanju uznemirenosti. Na koncu, nije pronađen značajan interakcijski efekt između spola i glazbe na EDA i razinu subjektivne uznemirenosti.
Sažetak (engleski)
In the last two decades, there has been a great modernization of virtual technology and its use for scientific purposes, as well as listening to music for the purpose of improving mental health. However, there is a lack of research dealing with these constructs in general. The aim of this research was to examine the effectiveness of music in regulating the subjective feeling of agitation and the physiological indicator of anxiety. The sample was consisted of 98 participants, 53 were women and 45 were men. Anxiety was induced through virtual reality equipment and high-altitude animation. Relaxing music was used for calmness; arousing music was used for maintaing a stressful state while control group rested in silence. Through all measurement points, the level of electrodermal activity and subjective agitation was monitored. With statistical procedures obtained results showed that music was not an appropriate factor for reducing anxiety. Finally, no significant interaction effect was found between gender and music in terms of electrodermal activity and level of subjective distress.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:289577
Studijski programNaziv: Psihologija; smjerovi: nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-12-07 18:53:36