Naslov Neformalne logičke pogreške u javnom diskursu
Autor Živana Škorić
Mentor Majda Trobok (mentor)
Mentor Aleksandra Golubović (komentor)
Član povjerenstva Aleksandra Golubović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Iris Vidmar Jovanović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju) Rijeka
Datum i država obrane 2024-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Sažetak U diplomskom radu napravljen je pregled nekih od najčešćih neformalnih logičkih pogrešaka u javnom diskursu. Nastao je uviđanjem široke uporabe logičkih pogrešaka u javnom prostoru i potrebe za formiranjem argumentacije prema logičkim
pravilima. Logičke pogreške u širem smislu obuhvaćaju sve pogreške u zaključivanju, a u užem označavaju tipične pogreške koje
činimo dok zaključujemo. U tradicionalnom pristupu logičara ovoj problematici prevladavaju dedukcija i indukcija kao metode ispravnog zaključivanja, dok suvremeni pristupi logičkim pogreškama uvažavaju potrebu za dodatnim logičkim alatima u svrhu procjene argumenata u javnom diskursu. Naime, ukoliko bismo prihvatili samo navedenu dihotomiju, kao što naglašavaju
Johnson i Blair u svojoj Logičkoj samoobrani, mogli bismo govoriti isključivo o dobrim i jakim argumentima na koje se rijetko nailazi u raspravama. Iz tog razloga spomenuti autori argumente smještaju na spektar, gdje su na početku jako dobri argumenti, na kraju se nalaze jako loši, dok je većina argumenata negdje na sredini. Dobri argumenti zadovoljavaju tri kriterija: kriterij
relevantnosti, prema kojem premise argumenta moraju biti relevantne za konkluziju, kriterij dostatnosti, prema kojem premise argumenta moraju pružiti dostatnu podršku konkluziji, te kriterij prihvatljivosti, koji traži da premise budu vrijedne prihvaćanja i od osobe koja ih zastupa i od publike kojoj se argument predstavlja. Suvremeni pristup Johnsona i Blaira neformalnim logičkim
pogreškama pristup je koji prati i ovaj rad te u svrhu toga detaljno analizira tri vrste neformalnih logičkih pogrešaka, od kojih svaka krši po jedan od navedenih kriterija dobrog argumenta. Za analizu logičkih pogrešaka korišteni su stvarni, aktualni i intrigantni primjeri iz različitih sfera znanosti i društva. Iako logičke pogreške neće nestati iz javnog diskursa, svijest o njima te znanje o načinima ispravnog zaključivanja predstavljaju temelje svake zdrave i konstruktivne diskusije.
Sažetak (engleski) The thesis provides an overview of some of the most common informal logical fallacies in public discourse. It came about as a result of recognizing the wide use of logical fallacies in the public sphere and the need to form arguments according to logical rules. Logical fallacies in the broad sense include all fallacies in reasoning, and in the narrow sense they refer to the typical fallacies that we make while inferring. In the traditional logician approach to this issue, it is deduction and induction that prevail as methods of correct reasoning, while modern approaches to logical fallacies recognize the need for additional logical tools for the purpose of evaluating arguments in public discourse. Namely, if we were to accept only the aforementioned dichotomy, as emphasized by Johnson and Blair in their Logical Self-Defense, we would be able to talk of
sound and strong arguments exclusively, the kind we rarely come across in debates. For this reason, these authors place arguments on a spectrum, where very good arguments are at the beginning, very bad are placed at the end, and most arguments fall somewhere in the middle. Good arguments meet three standards: the standard of relevance, according to which the premises of an argument must be relevant to the conclusion, the standard of sufficiency, according to which the premises of an argument must provide sufficient support for the conclusion, and the standard of acceptability, which requires that the premises of an argument be worthy of acceptance by the person who represents them and the audience to whom the argument is presented. Johnson's and Blair's contemporary approach to informal logical fallacies is the approach taken in this thesis as well, and for that purpose three types of informal logical fallacies have been analyzed, each of which violates one of the stated standards of a good argument. Real, up-to-date and intriguing examples from different areas of science and society have been used for the analysis of logical fallacies. Although logical fallacies will not disappear from public discourse, having the awareness of them and the knowledge of correct reasoning is what makes the foundation of every healthy and constructive discussion.
Ključne riječi
argument
zaključivanje
rasprava
neformalne logičke pogreške
Ključne riječi (engleski)
argument
reasoning
discussion
informal logical fallacies
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:901369
Studijski program Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: Opći, Nastavnički Smjer: Nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra filozofije (univ. mag. phil.)
Studijski program Naziv: Engleski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: Nastavnički Smjer: Nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti (univ. mag. educ. philol. angl.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-09-12 10:21:31