prikaz prve stranice dokumenta Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
  Preuzmi
PDF 754.26 KB
diplomski rad
Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:131:937298
Šverko, Tara Ister
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za sociologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Šverko, T. I. (2022). Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, Tara Ister. "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, Tara Ister. "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, T. I. (2022). 'Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 21.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko TI. Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 21.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

T. I. Šverko, "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298
Podaci o radu
NaslovOtpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
Naslov (engleski)Disaster resilience in the rural areas of Sisak-Moslavina County. A case study of Strašnik (Petrinja) and Majur after the 2020 earthquakes
AutorTara Ister Šverko
MentorTijana Trako Poljak (mentor)
MentorSanja Lončar (mentor)
Član povjerenstvaJana Vukić (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za sociologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2022-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Sociologija
Posebne sociologije
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Etnologija i antropologija
Sažetak
Cilj ovog diplomskog rada bio istražiti posljedice dvaju potresa (prosinac 2020. godine) na stanovnike ruralnih naselja Strašnika i Majura. Niz potresa s epicentrom u okolici Petrinje započeo je u ponedjeljak 28. prosinca 2020. u 6:28 po lokalnom vremenu potresom magnitude ML = 5.1 (momentne magnitude MW = 4.9) koji se osjetio u većem dijelu središnje Hrvatske. Epicentar mu je bio jugozapadno od Petrinje, kod mjesta Strašnik. Sutradan, u istom epicentru, događa se najrazorniji potres ovog niza potresa, s lokalnom magnitudom 6.2 (MW = 6.4). Ovaj rad usmjeren je na otpornost od potresa koja se najčešće iskazuje u dvije dimenzije: fizička (npr. infrastruktura) i socijalna (npr. socijalni kapital) te je naglasak na socijalni (socioekonomski) aspekt otpornost. U istraživanju je primijenjena kvalitativna metodologija koja je uključivala provođenje (polustrukturiranih) intervjua s lokalnim stanovništvom te sudjelovanje s promatranjem. Pri izradi ove studije slučaja izrađen je teorijski okvir rada koji se temelji na konceptima iz antropologije i sociologije katastrofa, dok je fokus rada na analizi i interpretaciji otpornosti na katastrofične događaje. Sagledajući cjelovitu sliku vremenskog razdoblja koje ovo istraživanje opisuje, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je proces kvalitetne razine otpornosti u ruralnih krajevima Hrvatske tek u svojim začecima. Rezultati ovog rada ukazuju da se tri dimenzije otpornosti analizirane u ovom radu- reakcija, oporavak i pripremljenost još uvijek moraju unaprijediti. Analizom kazivanja zaključuje se da je pozitivni odaziv situacijskih aktera nadomjestio nedostatke u postupcima državnih institucija u prvim danima nakon potresa. Međutim, u razdoblju nakon potresa, stanovnici Banovine su frustrirani i nezadovoljni procesom oporavka i obnove. Isto tako, govoreći o pripremljenosti na potres, utvrđuje se slaba pripremljenost, kao i brojne ranjivosti koje prethode potresu i utječu na razmjer katastrofe.
Sažetak (engleski)
This paper focuses on earthquake resilience which is most commonly expressed through two dimensions: physical (e.g. infrastructure) and social (e.g. social capital). This paper specifically focuses on the socio-economic aspect of resilience. For this paper qualitative methodology was used, which involved semi-structured interviews with the local population. Concepts from sociology and anthropology of disasters were used as a theoretical framework, while the focus of this paper was to analyze and interpret earthquake resilience. The results of this paper indicate that the process toward resilient communities in Croatia is still in its beginning. The results suggest that there is an urgent need to strengthen the dimensions of rural resilience analyzed in this paper- reaction, preparedness, and recovery. After analyzing the interviews, it is concluded that the extremely positive response of situational volunteers substituted the lack of support from the Croatian government in the days following the earthquakes. Furthermore, disappointment and frustration regarding the recovery process were evident among our informants. Analyzing the dimension of preparedness, it is determined that there is a low level of preparedness. This, combined with previous vulnerabilities of the rural population and the area of Sisak-Moslavina county, greatly affected the scope of the catastrophe.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:937298
ProjektŠifra: UIP-2019-04-5257
Naziv: Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja: objektivni i subjektivni pokazatelji otpornosti hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava
Naziv: Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems
Kratica: SECRURAL
Voditelj: Tijana Trako Poljak
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Linija financiranja: UIP
Studijski programNaziv: Sociologija (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički
Smjer: znanstveni
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
Studijski programNaziv: Etnologija i kulturna antropologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije (mag. ethnol. et anthrop.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-07-20 12:25:13