prikaz prve stranice dokumenta Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata
  Preuzmi
PDF 2.38 MB
diplomski rad
Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata
diplomski rad
Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2018. urn:nbn:hr:167:449282
Vlajčević, Dina
Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
Odsjek za kemiju

Institucijski repozitorij: Repozitorij Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu

Citirajte ovaj rad

Vlajčević, D. (2018). Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Vlajčević, Dina. "Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Vlajčević, Dina. "Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Vlajčević, D. (2018). 'Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, citirano: 27.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Vlajčević D. Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet; 2018 [pristupljeno 27.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

D. Vlajčević, "Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:167:449282
Podaci o radu
NaslovTermička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata : diplomski rad
Naslov (engleski)Enzymatic and microwawe assisted degradation of glucosinolates and their identification using breakdown and desulfated products : diploma thesis
AutorDina Vlajčević
MentorIvica Blažević (mentor)
Član povjerenstvaFranko Burčul (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMario Nikola Mužek (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvica Blažević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Kemijsko-tehnološki fakultet
(Odsjek za kemiju)
Split
Datum i država obrane2018-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Sažetak
Glukozinolati su sekundarni metaboliti koji su zastupljeni u 16 botaničkih porodica reda Capparales, a najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubrajaju dobro poznate biljke iz svakodnevne prehrane kao što su kupus, brokula, cvjetača, prokulice, rotkvica, repa, gorušica i druge. Po kemijskoj strukturi to su β- tioglukozidni-N-hidroksisulfati s varijabilnim bočnim lancem. Glukozinolati su kemijski i biološki neaktivni. Enzimskom, kemijskom ili termičkom razgradnjom nastaje niz biološki aktivnih produkata od kojih su najviše istaživani izotiocijanati. U ovom radu primjenjene su različite metode izolacije uključujući hidrodestilaciju, autolizu te mikrovalnu destilaciju i ekstrakciju kako bi istražili termičku, enzimsku i mikrovalovima potpomognutu razgradnju glukozinolata. Posebno je zanimljiva mikrovalna ekstrakcija jer predstavlja pravi primjer zelene tehnologije. Cilj ovoga rada bio je izolirati i identificirati hlapljive sumporove spojeve iz sredozemne rusomače (Capsella bursa-pastoris L. Medik.), rotkvice (Raphanus sativus var. radicula Pers.), bijele rotkve (Raphanus sativus var. longipinnatus L.H. Bailey), čunjastog repušca (Bunias erucago L.) i sivkaste ljubičine (Matthiola inacana (L.) R. Br.). Za identifikaciju izoliranih spojeva korištene su GC-MS i HPLC-UV tehnike. U izolatima sredozemne rusomače identificiran je samo dimetil trisulfid. U izolatima rotkvice je preko razgradnih produkata identificiran glukodehidroerucin, a u bijeloj rotkvi glukodehidroerucin i glukoberteroin. U izolatima čunjastog repušca su preko desulfatiziranih produkata identificirani glukoerucin, glukonapin i glukotropeolin, a u sivkastoj ljubičini glukorafenin.
Sažetak (engleski)
Glucosinolates are secondary metabolites present in 16 botanical families of the Capparales Order, among which the most important is Brassicaceae family, which includes well-known plants of everyday nutrition such as cabbage, broccoli, cauliflower, broomsticks, radis, beets and others. Chemically these are β- thioglucoside-N-hydroxysulfates with a variable side chain. Glucosinolates are chemically and biologically inactive. Enzymatic, chemical, and thermal degradation result in formation of series of biologically active products, among which the most studied ones are isothiocyanates. In our study, we used different methods including hydrodistillation, autolysis followed by extraction, and microwave assisted distillation and extraction in order to investigate thermal, enzymatic, and microwave-assisted decomposition of glucosinolates. Microwave extraction is particularly interesting because it represents a true example of green technology. The aim of this study was to isolate and identify volatile sulfur compounds from the Capsella bursa-pastoris L. Medik., Raphanus sativus var. radicula Pers., Raphanus sativus var. longipinnatus L. H Bailey, Bunias erucago L. and Matthiola inacana (L.) R. Br.). GC-MS and HPLC-UV techniques were used to identify the isolated compounds. Only dimethyl trisulfide was identified in the isolates of the Capsella bursa-pastoris L. Medik. Glucodehydroerucin has been identified by the breakdown products in Raphanus sativus var. radicula Pers. and glucodehydroerucin and glucoberteroin in Raphanus sativus var. longipinnatus L. H Bailey. Glucoerucin, gluconapin and glucotropaeolin in Bunias erucago L. and glucoraphenin in Matthiola inacana (L.) R. Br. have been identified by their desulfated products.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:167:449282
ProjektŠifra: 1316
Naziv: Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala
Kratica: BioSMe
Voditelj: Ivica Blažević
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Studijski programNaziv: Kemija; smjerovi: Kemija okoliša, Organska kemija i biokemija
Smjer: Kemija okoliša
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kemije (mag. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2020-07-13
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaKljučne riječi doradio knjižničar/ Key words are revised by the librarian
Datum i vrijeme pohrane2018-10-01 09:59:39