| Sažetak | Cilj istraživanja bio je utvrditi obrasce neodaziva žena iz Požeško-slavonske županije (PSŽ) na mamografiju u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke (Program).
Ispitanici i metode: Za potrebe presječnog istraživanja odabrana je ciljna populacija od 1.208 žena koje se nisu odazvale pozivu na preventivnu mamografiju s područja PSŽ, a koje su pozvane u sklopu Programa u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Iz istraživanja je isključeno 198 žena sukladno metodologiji te još 206 žena jer su bile trajno nedostupne radi neažuriranih podataka u Programu, najčešće radi pogrešne adrese. Svakoj je ispitanici dodijeljena šifra, a popis adresa nije sadržavao osobne podatke ispitanica. Prilikom dolaska na adresu ispitanice anketari su, ako je ispitanica bila dostupna i pristala sudjelovati u istraživanju, nakon predstavljanja započeli razgovor ili zabilježili razlog nedostupnosti, odnosno odbijanja ankete. Višedimenzionalnom anketom koja je sačinjena za potrebe ovog istraživanja prikupljeni su opći podaci o ispitanicama, ostvarenom kontaktu, SES-u, informiranosti i razlozima neodaziva na poziv u Programu. Sve prikupljene informacije unosile su se na adresi ispitanice, a kontrola, unos i obrada podataka provedeni su u Zavodu za javno zdravstvo (zjz) PSŽ. Temeljem adrese ispitanice, izračunata je udaljenost od mamografske jedinice i određen tip naselja. Pitanja o informiranosti sačinjavala su skalu informiranosti. Pouzdanost skale informiranosti potvrđena je Cronbach alpha koeficijentom (0,75). Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike, parametrijskim i neparametrijskim statističko-analitičkim postupcima, analizom slobodnog teksta te serijom višestrukih linearnih regresijskih analiza. Rezultati su interpretirani na razini statističke značajnosti od α< 0,05.
Rezultati: Analizom rezultata prikazana je raspodjela 804 ispitanice prema dobi, udaljenosti mjesta prebivališta od mamografske jedinice, tipu naselja i dostupnosti za istraživanje. Za 50% ispitanica prikazani su razlozi neodaziva, a za 32% ispitanica raspodjela prema obrazovanju, informiranosti, SES-u te općem odnosu prema mamografiji. Rezultati ukazuju kako viša razina obrazovanja ispitanica, urbani tip naselja i pozitivan opći odnos prema mamografiji značajno objašnjavaju bolju informiranost žena. Ispitanice s višom razinom obrazovanja navodile su češće, u odnosu na prosječno i niže obrazovane ispitanice, objektivne razloge neodaziva (81% vs. 77% vs. 61%, P= 0,021). S porastom razine obrazovanja bio je i značajno viši udio ispitanica koje su kao razlog neodaziva navodile već učinjenu mamografiju van Programa (31% vs. 46% vs. 59%, P= 0,016), a značajno manje ispitanica koje su kao razlog neodaziva navodile problem prijevoza (41% vs. 23% vs. 9%, P< 0,001). Višu prosječnu vrijednost na skali informiranosti imale su ispitanice koje su kao razlog neodaziva navele da su bile na mamografiju van Programa (8,3) i ispitanice kojima nije odgovarao termin pregleda (7,9), a nižu one koje su navele obiteljsku situaciju (5,7) i problem s prijevozom (5,8). Među ispitanicama sa subjektivnim razlozima neodaziva najinformiranije su bile ispitanice koje smatraju da su prestare za sudjelovanje u Programu (9,7), a niže informirane ispitanice koje su smatrale kako ne trebaju ići (6,6) ili ne žele ići na pregled (7,2). SES ispitanica bio je značajno povezan s razlozima neodaziva u dijelu da obrasce neodaziva određuje tip naselja i blizine mamografske jedinice, dok nije bio značajno povezan s materijalnim stanjem kućanstva. Ispitanice koje su živjele u ruralnim sredinama, na većoj udaljenosti od mamografske jedinice rjeđe su navodile objektivne razloge neodaziva u odnosu na ispitanice iz urbanih sredina bliže mamografskoj jedinici. U ruralnim sredinama u odnosu na urbane, ispitanice su rjeđe obavile mamografiju van Programa (36% vs. 53%, P= 0,022) te učestalije navodile organizaciju prijevoza kao razlog neodaziva (27% vs. 8%, P= 0,001). Slično i s porastom udaljenosti, ispitanice značajno rjeđe navode da su bile na mamografiji van Programa, a značajno češće problem organizacije prijevoza. Iako nije utvrđena značajna povezanost razloga neodaziva i materijalnog stanja kućanstva, uočen je gradijent. Žene boljeg materijalnog stanja kućanstva češće su bile na mamografiji van Programa i rjeđe navodile poteškoće s prijevozom. Ispitanice koje prethodno nisu bile na mamografskom pregledu značajno su češće navodile neodgovarajući termin pregleda (20% vs. 8%, P= 0,010) i problem prijevoza (32% vs. 15%, P= 0,005). Pojedinačni subjektivni razlozi neodaziva nisu bili značajno povezani s obrazovanjem, informiranosti, SES-om ili stavom prema mamografiji.
Zaključak: Rezultati ukazuju na postojanje obrazaca neodaziva u udaljenim, ruralnim sredinama, među niže obrazovanim i niže informiranim ženama. Žene koje su bile na mamografiji van Programa, rjeđe su živjele u udaljenim i ruralnim sredinama. Obrazovanije i informiranije žene koje su prethodno bile na mamografiji imaju pozitivan stavu o odazivu u budućnosti. Rezultati istraživanja ukazuju da bolja organizacija Programa i informiranost žena predstavljaju temelj za razvoj modela pristupa prepoznatim skupinama neodazvanih žena i značajna mjesta za primjenu intervencija s ciljem unaprjeđenja provedbe Programa. |
| Sažetak (engleski) | Aim: The research was aimed at identifying patterns of non-response of women in Pozega-Slavonia County (PSC) to mammography as part of the National Program for Early Detection of Breast Cancer (Program).
Subjects and Methods: For the purposes of the cross-sectional study, a target population of 1,208 women who did not respond to the mammography invitation from the PSC from 2011 to 2014 was selected. In a multidimensional survey general data on the subjects, the contact made, the SES, information level and the reasons for not responding to the invitation were collected. Data were analyzed by descriptive statistics, appropriate statistical tests and regression analysis.
Results: Results are shown for 804 subjects. Lower educated women, women who lived in rural areas and farther from the mammography unit reported significantly more often the problem of transportation and less often stated that they had already done mammography. Better informed women had a higher level of education, lived in urban area and had a positive attitude towards mammography. The determinants of SES, the type of settlement and the proximity of the mammography unit determine the patterns of non-response of women.
Conclusions: The results indicate the existence of non-response patterns in more remote, rural areas, among less educated and less informed women. |
