Pregledom znanstvene literature cilj je bio prikazati najnovije spoznaje o djelovanju probiotika te ispitati učestalost i svrhu njihovog korištenja u prehrani odraslih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije. U online anketnom istraživanju dobrovoljno je sudjelovalo 295 ispitanika. Rezultati pokazuju da je većina tih ispitanika upoznata s terminom probiotik (87,46 %). Ispitanici povezuju probiotike s pozitivnim učinkom na zdravlje, probavni i imunološki sustav, ali i indikacijama poput smanjenja nadutosti što je pogrešno. Upravo je nadutost najčešća nuspojava probiotika. Mliječni proizvodi su prepoznati kao izvori probiotika ali nije prepoznata razlika između fermentiranih i nefermentiranih proizvoda koji ne sadrže probiotike. Ispitanici su u puno manjoj mjeri upoznati s hranom koja sadrži probiotike, a da nije mliječnog podrijetla. Nadalje, samo 6,20% ispitanika poznaje optimalnu količinu probiotičkih bakterija koju je potrebno konzumirati za optimalan učinak. Većina sudionika vjeruje tvrdnjama navedenim na pakiranju proizvoda (75,97 %). Tvrdnje navedene na pakiranjima dodataka prehrani, uključujući probiotike, nisu primjereno regulirane zakonom. Više ispitanika bi uzelo probiotike na temelju preporuke liječnika (68,99 %), a nešto manje na temelju preporuke ljekarnika (46,12 %). Stanovnici Splitsko-dalmatinske županije u velikom su broju upoznati s terminom probiotik, međutim ne u potpunosti s dobrobitima koje donosi konzumacija tih blagotvornih, nepatogenih mikroorganizama. S obzirom na visok stupanj povjerenja u tvrdnje navedene na proizvodima, pa tako i probiotičkim, koje nisu adekvatno regulirane i stoga ne uvijek i ispravne, zdravstveni djelatnici bi trebali biti dovoljno educirani o tematici kako bi pacijente pravilno savjetovali o uporabi probiotika.