prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017. urn:nbn:hr:217:181606
Budisavljević, Alan
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Budisavljević, A. (2017). Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

Budisavljević, Alan. "Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

Budisavljević, Alan. "Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

Budisavljević, A. (2017). 'Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

Budisavljević A. Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2017 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

A. Budisavljević, "Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:181606
Podaci o radu
NaslovUtjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet
Naslov (engleski)Influence of honey's origin on phenolic content and antioxidant capacity
AutorAlan Budisavljević
MentorIvana Šola (mentor)
Član povjerenstvaIvana Šola (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDunja Leljak-Levanić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Miliša (član povjerenstva)
Član povjerenstvaInes Radanović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2017-12-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Fenolni spojevi među glavnim su nosiocima antioksidacijskih svojstava meda, no njihov se sadržaj ne istražuje prilikom zakonske provjere kvalitete tržišnog meda. Iz tog razloga ne postoji standardiziran metodološki pristup te je prisutan manjak podataka o fenolnom sastavu mnogih tipova meda. U ovom radu istraženi su kvalitativni i kvantitativni sastav fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet triju tipova meda – bagremovog, kestenovog i meda lipe podrijetlom iz Hrvatske i Njemačke. Provedene su spektrofotometrijske metode za određivanje antioksidacijskog kapaciteta, kvantifikaciju ukupnog sastava fenola i fenolnih podskupina (flavonoida, flavanola, flavonola i hidroksicimetnih kiselina) te analiza flavonoida tekućinskom kromatografijom visoke moći razlučivanja (HPLC). U uzorcima meda od kestena zabilježeni su najveći kvantitativni sadržaj ukupnih fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet, a s obzirom na geografsko podrijetlo, većina hrvatskih uzoraka meda sadržavala je više fenolnih spojeva i pokazala veći antioksidacijski kapacitet od njemačkih. Rezultati nalažu da biljno i geografsko podrijetlo utječu na završnu kvalitetu meda s obzirom na njegov fenolni sastav i antioksidacijski kapacitet.
Sažetak (engleski)
Phenolic compounds are among the major contributors to the antioxidant properties of honey, but their content is not thoroughly assessed when legal quality checks are performed. For this reason, there is no standardized methodological approach and there is a lack of data on the phenolic composition of many types of honey. This paper investigates the content of phenolic compounds and the antioxidant capacity of three types of honey – acacia (Robinia pseudoacacia L.), chestnut (Castanea sativa Mill.), and lime-tree (Tilia spp.) honey that originates from Croatia and Germany. Spectrophotometric methods for the quantification of antioxidant capacity and total composition of phenolic compounds, and flavonoid analysis by high performance liquid chromatography were performed. Chestnut honey samples had the highest quantitative level of total phenolic content and antioxidant capacity, and compared to geographic origin, most of the Croatian honey samples had higher readings than German honey samples. The results imply that both the geographical and the botanical origin influence the final quality of honey in terms of its phenolic compounds and antioxidant capacity.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:181606
Studijski programNaziv: Eksperimentalna biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra eksperimentalne biologije (mag. biol. exp.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-02-22 12:16:55