prikaz prve stranice dokumenta Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova
  Preuzmi
PDF 864.97 KB
završni rad
Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. urn:nbn:hr:217:782817
Kufrin, Vida
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Kufrin, V. (2018). Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

Kufrin, Vida. "Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

Kufrin, Vida. "Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

Kufrin, V. (2018). 'Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 28.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

Kufrin V. Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2018 [pristupljeno 28.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

V. Kufrin, "Biljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:782817
Podaci o radu
NaslovBiljni sekundarni metaboliti kao model za razvoj lijekova
Naslov (engleski)Plant secondary metabolites as a model for drug development
AutorVida Kufrin
MentorIvana Šola (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2018, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Biljni sekundarni metaboliti su spojevi koji nisu nužni za rast i razvoj biljaka, ali im omogućavaju prilagodbu i preživljavanje u okolišu. Strukturna kompleksnost i raznolikost sekundarnih metabolita osigurala im je važnu ulogu u farmaceutskoj industriji. Ovi spojevi koriste se u liječenju različitih medicinskih stanja kao što su tumori, neurodegenerativne bolesti, parazitske bolesti s naglaskom na malariju, metabolički poremećaji te glaukom. Biljni sekundarni metaboliti mogu biti izravno korišteni kao lijekovi za kliničku upotrebu, kao npr. galantamin, vinblastin i kinin. Sintetska optimizacija često je potrebna kako bi se povećala dostupnost samog spoja, u tom slučaju koriste se kao prototip za sintezu velikog broja strukturnih analoga koji mogu biti korišteni u razvoju lijekova. Dobri primjeri ovakve uporabe su paklitaksel, nitizinon i oseltamivir fosfat. Također, mogu biti korišteni i kao farmakološki i biokemijski alati u istraživanju mehanizama koji dovode do bolesti. Neki od spojeva korišteni u tu svrhu su genistein, kvercetin i forskolin.
Sažetak (engleski)
Plant secondary metabolites are compounds not essential for plant growth and development, but are useful for adjustment and survival of plants in environment. Secondary metabolites structural complexity and diversity has ensured them an important role in pharmaceutical industry. Plant secondary metabolites are used for treatment of various medical conditions such as cancer, neurodegenerative diseases, parasitic diseases with emphasis on malaria, metabolic disorders and glaucoma. These compounds can be used directly as drugs in clinical use, like galantamine, vinblastine and quinine. Synthetic optimization is often required to increase bioavailability, in that case plant secondary metabolites serve as prototypes for the synthesis of high number of structural analogs that can be used in drug development. Good examples for such use are paclitaxel, nitisinone and oseltamivir phospate. Further, plant secondary metabolites can also serve as pharmacological and biochemical probes to help explain the mechanisms underlying human diseases. Some of the compounds used for this purpose are genistein, quercetin and forskolin.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:782817
Studijski programNaziv: Molekularna biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) molekularne biologije (univ. bacc. biol. mol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-10-01 10:42:26