prikaz prve stranice dokumenta Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?
  Preuzmi
PDF 339.62 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?
U: Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća". Split: Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, 2019. str. 443-458. urn:nbn:hr:118:498994
Bodul, Dejan

Institucijski repozitorij: Repozitorij PravRi

Citirajte ovaj rad

Bodul, D. (2019). Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?. Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća" (str. 443-458). Split: Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994

Bodul, Dejan. "Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?." Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća", Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, 2019, str. 443-458. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994

Bodul, Dejan. "Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?." U Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća", 443-458. Split: Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, 2019. Citirano 18.12.2024.. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994

Bodul, D. (2019) 'Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?', Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća", Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, str. 443-458. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994 (Datum pristupa: 18.12.2024.)

Bodul D. Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?. Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća". Split: Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet; 2019. Str. 443-458. [pristupljeno 18.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994

D. Bodul, "Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?", Zbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća" Split: Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, 2019. [Online] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994 [Citirano: 18.12.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:498994
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Treba li Republika Hrvatska biti oslobođena plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?
Naslov (engleski)SHOULD THE REPUBLIC OF CROATIA BE EXEMPTED FROM PAYING AN ADVANCE IN FILING A MOTION FOR INITIATION OF A BANKRUPTCY PROCEEDING?
AutorDejan Bodul
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Sažetak (hrvatski)
U mnoštvu odrednica države in extenso, kada govorimo o poziciji države kao stranke ili sudionika građanskog postupka dosadašnja teorijska i praktična iskustva pokazuju da treba razlikovati dvije situacije. Prva je situacija kada država postupa kao komercijalna osoba, prema propisima civilnog prava (iure gestionis), a druga je situacija kada država nastupa autoritativno kao javno-pravna vlast (iure imperii). U prvom slučaju država je ili bi trebala biti potpuno ravnopravna (koordinirana) s drugim subjektima, dok se u drugom slučaju radi o odnosu tijela javne vlasti i pojedinaca koji su njoj subordinirani. Uvažavajući navedeno, vidimo kako u stečajnom postupku egzistira konfliktni potencijal koji se ogleda u procesno dvojbenom položaju države budući je de iure privilegirana kroz oslobođenje plaćanja predujma pri podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka kada nastupa kao vjerovnik. Cilj je rada kroz prizmu načela jednakosti oružja analizirati opravdanost predmetnog normativnog rješenja. Kompleksnost postavljanih zadataka uvjetovala je izbor metoda pa je korišten metodološki pristup koji obuhvaća analizu odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu domaće sudske prakse. U radu ćemo se osvrnuti i na judikaturu Europskog suda za ljudska prava (ECHRa) u postupcima prema čl. 6. jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti bitna za razumijevanje problematike rada.
Sažetak (engleski)
In a multitude of determinants of the state in extenso, when we talk about the position of the state as a party or participant in the civil procedure, the previous theoretical and practical experience shows that two situations should be distinguished. The first is a situation where the state acts as a commercial person, according to civil law (iure gestionis), and the second is the situation when the state acts as a public authority (iure imperii). In the first case, the state is or should be fully equal (coordinated) with other subjects, while in the second case it is about the relationship between the public authority and the individuals that are subordinated to it. Taking into account the above, we see that in the bankruptcy procedure there is a conflict potential reflected in the procedural dual status of the state, since state is de lege privileged through the exemption from paying the advance in filing a motion for opening of bankruptcy proceedings. The aim of the work through the prism of the principle of equality of arms is to analyze the justification of the mentioned normative solution. The complexity of the tasks conditioned the choice of methods, and a methodological approach was adopted that included analysis of the relevant legal regulations, as well as analysis of domestic court practices. The paper will also look at the judiciary practice of the European Court of Human Rights (ECHR) in the proceedings under Art. 6. because we are starting from the assumption that the knowledge about this can be crucial for understanding the problem of paper.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov zbornikaZbornik radova s V. međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća"
Brojčani podacistr. 443-458
ISBN978-953-8116-31-5
URN:NBNurn:nbn:hr:118:498994
Datum objave publikacije2019
SkupNaziv: V. međunarodno savjetovanje „Aktualnosti građanskog procesnog prava – nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća“
Lokacija: Split, Hrvatska
Datum početka: 2019-10-17
Datum završetka: 2024-10-18
Vrsta izlaganja: Predavanje
URL dokumentahttps://aktualnosti-gpp.pravst.unist.hr/wp-content/uploads/2022/10/ZbornikAktualnosti2019.pdf
Vrsta resursaTekst
IzdavačSveučilište u Splitu, Pravni fakultet
Mjesto izdavanjaSplit
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-05 10:12:34