Naslov Odnos religioznosti i mentalnog zdravlja studenata
Naslov (engleski) The Relationship Between Religiosity and Mental Health of Students
Autor Petra Puhanić
Mentor Josip Bošnjaković (mentor)
Mentor Krunoslav Matešić (komentor)
Član povjerenstva Anamarija Bogović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ljiljana Pačić Turk (član povjerenstva)
Član povjerenstva Josip Bošnjaković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za psihologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2022-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Mentalno zdravlje smatra se važnim za svakodnevno funkcioniranje osobe i društva u cjelini. Budući da mladi predstavljaju budućnost društva, od iznimne je važnosti prevencija mentalnih poremećaja te skupine. Kao jedan od čimbenika koji bi mogao djelovati zaštitno ili preventivno na mentalno zdravlje mladih smatra se religioznost. Kako bi se ova pretpostavka bolje istražila, ovo istraživanje imalo je za cilj ispitati odnos religioznosti, mentalnog zdravlja te zadovoljstva životom kod studenata u Republici Hrvatskoj. U istraživanju su sudjelovala 564 studenta iz različitih dijelova Hrvatske. Kao mjerni instrumenti korišteni su Upitnik religioznosti te Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-S-42). Pri ispitivanju zadovoljstva životom korišten je globalni pristup te je navedeni konstrukt mjeren jednom česticom. Provedbom Kendallovih tau korelacija dobiveno je kako postoje neznatne niske korelacije među ispitivanim konstruktima. Dobivene su neznatne pozitivne korelacije između mentalnog zdravlja i religioznosti, odnosno pokazano je kako su religioznije osobe „lošijeg“ mentalnog zdravlja od nereligioznih. Osim toga, ispitivanjem razlika u mentalnom zdravlju između pripadnika i nepripadnika vjerskih zajednica dobiveno je kako su nepripadnici boljeg mentalnog zdravlja od pripadnika. Rezultati testa zbroja rangova pokazali su kako postoji razlika između studenata i studentica u stupnju religioznosti te su se studentice pokazale religioznijima. Podjelom sudionika u tri skupine (nisko, umjereno i visoko religiozne) pokazano je kako se nisko i visoko religiozne osobe međusobno razlikuju samo u stupnju stresa koji doživljavaju. Umjereno religiozne osobe od svih triju skupina doživljavaju najviše razine stresa, anksizonosti, depresije te su najmanje zadovoljne vlastitim životom.
Sažetak (engleski) Mental health is considered as an important factor for everyday functioning not only for each person, but the society as a whole. Since young people represent the future of society, the prevention of mental disorders among them is of exceptionall importance. It is thought that one of the main factors which could act as protective or preventive of their mental health is religiosity. To confirm this presumption, this research investigated the relationship between religiosity, mental health and life satisfaction among students in Croatia. In this research participated 564 students from different parts of Croatia. The measuring instruments used in this study were Religiosity Questionnare and The Scale of depression, anxiety and stress (DASS-S-42). When questioning life satisfaction a global approach was used and the construct was measured with a single item. Kendall's tau correlation has shown that there is a slight low correlation between constructs in question. The results have shown that there are slight positive correlation between mental health and religiosity. In other words, religious participans have poorer mental health than nonreligious ones. Moreover, questioning the differences in mental health amongst members and non-members of religious congregations has shown that non-members had better mental health than the members. The rank-sum test showed that there is a difference between male and female students in the level of religiosity and the female participants were more religious. Dividing the participants in three groups (least, moderately and highly religious) has shown that the least and highly religious people only differ in the amount of stress which they endure. Among these three groups, moderately religious ones endure the highest amount of stress, anxiety, depression and are the least content with their own life.
Ključne riječi
religioznost
mentalno zdravlje
zadovoljstvo životom
studenti
Ključne riječi (engleski)
religiosity
mental health
life satisfaction
students
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:895998
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-10-11 14:41:12