Naslov Različiti pristupi statusu hrvatskoga jezika
Naslov (engleski) Different approaches to the status of the Croatian language
Autor Anđela Barjašić
Mentor Josip Miletić (mentor)
Član povjerenstva Gordana Čupković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Josip Miletić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vice Šunjić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za kroatistiku) Zadar
Datum i država obrane 2022-11-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Opće jezikoslovlje (lingvistika)
Sažetak Rad upućuje na moguće razloge zbog kojih je u jezikoslovlju naziv hrvatskoga jezika neujednačen. U tom smislu procjenjuje se povijesni nastanak srpskohrvatskoga naziva koji se nameće kada je u pitanju govor o hrvatskomu standardu kao i pojava naziva BCS tj. BKS(M) jezika te razlozi zbog kojih dio jezikoslovaca hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski standard smatra standardnim varijantama jednoga policentričnoga jezika, a dio jezikoslovaca pak četirima standardnim jezicima. Također, problematizira se jezikoslovna terminologija i povijesni pristup hrvatskomu standardu te primjena teorije policentričnih jezika na hrvatski standard. Zbog težnje (uglavnom inozemnih) jezikoslovaca da se hrvatski standard prikaže kao standardna varijanta policentirčnoga srpskohrvatskog, tj. BKS(M) jezika pažnja se posvećuje načinu nastanka policentričnih jezika te njihovim općim značajkama kako bi se moglo procijeniti zadovoljava li tzv. srpskohrvatski jezik osnovna obilježja policentričnih jezika. U radu se predlaže revizija primjene teorije policentričnih jezika na hrvatski jezični standard kako bi se moglo bolje razumjeti djelovanje Vuka Stefanovića Karadžića, a u skladu s tim jednoznačno klasificirati hrvatski standard.
Sažetak (engleski) The thesis points to the possible reasons why the name of the Croatian language is not uniform in linguistics. In this sense, the historical origin of the Serbo-Croatian name, which is imposed when it comes to speaking about the Croatian standard, is evaluate, as well as the appearance of the name BCS, i.e. BKS(M) language, and the reasons why some linguists consider the Croatian, Serbian, Bosnian and Montenegrin standard to be standard variants of one polycentric language, and on the other hand, the reasons why other part of the linguists consider them as four standard languages. Linguistic terminology and the historical approach to the Croatian standard are also problematized, as well as the application of the theory of polycentric languages to the Croatian standard. Due to the desire of (mainly foreign) linguists to present the Croatian standard as a standard variant of the polycentric Serbo-Croatian, i.e. BKS(M) language, attention is given to the general features of polycentric languages and the way they were created in order to assess whether the so-called Serbo-Croatian language meets the basic characteristics of polycentric languages. This thesis proposes a revision of the application of the theory of polycentric languages for a better understanding of Vuk Stefanović Karadžić's work, and, accordingly, for an unequivocal classification of the Croatian standard.
Ključne riječi
jezikoslovna terminologija
policentrični jezik
srpskohrvatski jezik
BHS jezik
hrvatski standardni jezik
Ključne riječi (engleski)
linguistic terminology
polycentric language
Serbo-Croatian language
BCS language
Croatian standard language
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:628349
Studijski program Naziv: Hrvatski jezik i književnost; smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-03-23 14:40:02