U Republici Hrvatskoj (RH) i ostalim zemljama EU, bilježi se povećanje broja ljudi koji konzumiraju svježe sirovo mlijeko. Ljudi koji konzumiraju takvo mlijeko smatraju kako ono ima bolje nutritivne odlike, boljeg je okusa i ima veću dobrobit za ljudsko zdravlje te ga na osnovu takvih razmišljanja konzumiraju populacija koja ima slabiji imunitet, veoma mlade ili veoma stare osobe, osobe s imunokompresijom i osobe s posebnim prehrambenim potrebama. Međutim, svježe sirovo mlijeko može biti kontaminirano s različitim patogenima, što potvrđuju mnoga istraživanja i dokumentirani proboji bolesti unazad nekoliko godina od kojih su najznačajniji Campylobacter spp., Salmonella spp., E. coli koja proizvodi shiga toksin (STEC), Brucella melitensis, Mycobacterium bovis i virus krpeljnog encefalitisa, L. mononcytogenes, S. aureus i C. burnetti . To je mlijeko koje nije podvrgnuto nikakvoj termičkoj obradi tj. nije zagrijavano na temperaturu višu od 40°C, a može se kupiti u mljekomatima ili direktnim putem kod proizvođača mlijeka. Stoga je izrađeno opsežno izvješće o javno zdravstvenim rizicima povezanim sa konzumacijom svježeg sirovog mlijeka u EU od strane stručnjaka iz EFSA-inog Znanstvenog odbora za biološke opasnosti (BIOHAZ) i Znanstveni odbor Hrvatske agencije za hranu u Republici Hrvatskoj. Na temelju dobivenih podataka, potrebno je educirati potrošače o mikrobiološkim opasnostima u mlijeku, o postupanju s mlijekom nakon kupnje (obavezna termička obrada mlijeka, maksimalno skratiti vrijeme od kupnje do pohrane mlijeka u hladnjaku, koristiti prijenosni hladnjak kod transporta). Potrošačima svježeg mlijeka prenesena je informacija kako se isto mora prokuhati prije konzumacije, kako bi se eliminirali mikrobiološki rizici.