Uvod: Zdrava prehrana jedna je od najvažnijih čimbenika zdravlja. Kvaliteta prehrane svakog pojedinca može biti promjenjena kako na pozitivan tako i negativan način. Ubrzan način života i promjena mjesta stanovanja samo su neki od faktora početka loših prehrambenih navika. Metode: Mjerni instrument za ovo istraživanje bio je modificirani upitnik o učestalosti konzumacije hrane i pića (SQFFQ), a u istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da nema značajne razlike između spola i dnevnog broja obroka koje osobe konzumiraju. Ukupno (81,3%) od 16 osoba muškog spola, te (52,3%) od 44 osobe ženskog spola konzumira 3 ili više obroka dnevno. Idealan indeks tjelesne mase ima najveći broj ispitanika, njih (83,3%), a (15%) ispitanika ima povišeni indeks tjelesne mase. Studenti koji tjedno više vremena provedu trenirajući ne doručkuju češće od onih studenata koji manje vremena tjedno treniraju (Z = -1,80; p=0,073). Istraživanje je pokazalo statistički značajnu razliku između vremena provedenog trenirajući i spola (Z = -2,66; p=0,008), međutim nije pokazalo da postoji razlika u vremenu provedenom trenirajući između osoba koje imaju povećan indeks tjelesne mase i osoba koje imaju imaju nizak odnosno normalan indeks tjelesne mase (Z = -0,52; p=0,601). Raprava: Unatoč promjenama u životnom ritmu prilikom odlaska na studije, istraživanje je pokazalo da većina studenata ima minimalno tri obroka dnevno, te da čak njih (83%) ima idealan indeks tjelesne težine. Zaključak: Prema provedenom istraživanju možemo zaključiti da iako su studenti populacija sklona lošim životnim, a time i prehrambenim navikama, imaju minimalno 3 obroka dnevno, te u većem postotku idealan indeks tjelesne mase, no ipak nije zanemarujuć postotak povišenog i izrazito visokog indeksa tjelesne mase. Kako bi poboljšali kvalitetu života i prehrane studenata potrebno je provoditi daljnja istraživanja.